Atelijer živi! #6: Željko Beljan i Darko Pondeljak; Kruha i igara ili Darko i Željko


Foto rada Željka Beljana: Sanja Bistričić Srića
Foto rada Darka Pondeljaka: Boris Cvjetanović

Rubno na rubu grada

Rubovi i margine mjesta su izdvojena iz središta zbivanja. Mjesta koja, uvjetno rečeno, svojom prazninom otvaraju nove, neopterećene prostore stvaranja. Vera Horvat Pinatrić margine u prostornom i društvenom smislu usporedila je s marginama koje uokviruju tiskani slog. “(…) to je mjesto vlastitog proširivanja teksta bilješkama koje nisu marginalne, a niti marginalije. To je također prostor gdje nastaju kritičke primjedbe, pa se u toj rubnoj bjelini stvara matrica nove misli što dovodi u pitanje misaonu podlogu sadržanu u tekstu.” Rubovi su prostori slobode koji s odmakom promatraju središte, ili se pak njime uopće ne zamaraju. Ipak, antropolog i povjesničar Jean Claude Schmitt pisao je kako se “neko društvo u cjelini može sagledati tek uz uvažavanje i njegovih rubnih područja”, a isto slijedi i za fenomene i pojave u sferi umjetnosti i kulture.

Tako je Žitnica umjetnosti na rubu grada, odnosno “Centar periferije” (kako se ponekad naziva Atelijere Žitnjak), neupitno relevantno mjesto okupljanja vrsnih akademskih umjetnika koje neprestano poziva i motivira na izmaknuti pogled i jedan drugačiji vid stvaranja onkraj središta. Međutim, rubna, marginalna ili autsajderska umjetnost terminološka je odrednica koja se ne odnosi nužno na lokaciju stvaranja, već na “socijalni kontekst koji ‘umjetnik’ ima ili nema u odnosu na društvo i posebno s obzirom na aktualnu umjetničku scenu”, kako je to pojasnila Nada Vrkljan Križić. Riječ je o nekonvencionalnim fenomenima koji nerijetko nastaju tiho,
suptilno, gotovo u intimi. Otkriće jednog takvog fenomena zbilo se u šetnjama ili vožnjama biciklom umjetnika i kustosa iz Atelijera Žitnjak.

U Petruševcu, ničim nagoviješten, dogodio se susret s parkom skulptura samoukog umjetnika Darka Pondeljaka. Naime, Darko Pondeljak svoje osebujne i monumentalne skulpture stvara u svojoj dvorišnoj radioni, a potom ih izlaže na livadi preko puta svog doma. Vrlo karakteristične skulpture neke će podsjetiti na opus kipara Denisa Kraškovića ili naivne kiparice Sofije Naletilić Penavuše, ponajviše radi životinjskih likova koje upriličuju, širokog spektra intenzivnih boja i humoreskne note koja se skriva u svakoj figuri. No u suštini, doista je teško rad Darka Pondeljaka usporediti s nekim već poznatim djelima i umjetnicima. Ponajviše zbog specifične tehnike koju je ovaj autor razvio i dosljedno ju koristi. Kombinacijom pronađenih predmeta poput žice i stiropora te ljepila za pločice, plastične mrežice i boja za beton koje nabavlja u određenim količinama, Darko Pondeljak materijalizira ideje koje se pojavljuju u njegovom umu. Riječ je o snovitim, ponekad i nadrealnim situacijama koje doista zabavljaju gledatelja, a ponekad izazivaju i jezu. Životinje koje sviraju različite instrumente, plešu i prodaju ogrlice samo su dio bogatog animalističkog imaginarija. Tom se imaginariju pridružuju i ljudske figure onkraj životinjskog, poput Trumpa, te ljudski likovi u začudnim položajima, kao što su to Djevojka s pesima ili Guzonja. S druge strane, Kraljica Hrvata ističe se kao jedan od narativnijih radova, budući da u svom krilu drži kocku koja predstavlja jednu od “kockica” na šahovnici grba Hrvatske.

Rubna, marginalna, odnosno autsajderska umjetnost i amaterizam kao takav polje su interesa umjetnika mlađe generacije Željka Beljana. Željko Beljan na Žitnjaku se istaknuo ponajviše svojim radom Tri kornera penal, na malonogometnom terenu sa stražnje strane zgrade kojim je isprepleo igru te likovnu i primijenjenu umjetnost, odnosno ručni rad i nogomet. Beljan je tehnikom makramea 2022. godine ispleo novu mrežu na golu, a u ljeto 2023. godine sudjelovao je u rezidencijalnom programu Atelijer živi! pri Atelijerima Žitnjak.

Tijekom rezidencije, Željko Beljan je nastavio svoju umjetničku praksu preplitanja amaterskog nogometa i ručnog rada. Međutim, ovaj puta mjerilo njegovih intervencija znatno se smanjilo i utjelovilo u objektima, stolnim i ručnim igrama koje izrađuje od pronađenih materijala, poput drvenih dasaka za rezanje, tekstilnih ostataka blanja za obradu drveta i drugih. Beljan ih oblikuje, oslikava i osmišljava kompleksne strategije igranja. Tema igara koje pozivaju na participaciju i ovaj je put većinski nogomet, no pravila su ponešto izmijenjena, izazovnija te od igrača zahtijevaju posvećenost, spretnu ruku i otvoren um. Posjetitelji su pozvani sudjelovati, zaigrati i uroniti u neka druga pravila koje njegove igre nalažu, u neku drugu invenciju stvarnosti.

Na rubu grada, u istoj galeriji, nastao je novi susret, susret rubnog umjetnika i umjetnika izuzetno zainteresiranog za rubno. Međutim, njihovi imaginariji nadilaze okvire i rubove konvencionalnih stvarnosti, prelijevaju se preko njih i otvaraju neke načine poimanja svijeta, neke druge poglede. Zaigrane i nepretenciozne, ali uvijek dosljedne.

Tekst: Maja Flajsig, sukustosica izložbe (s Bojanom Krištofićem)

Darko Pondeljak (Zagreb, 1963.) je odrastao u Petruševcu, gdje i danas živi. Umjetnošću se bavi otkad zna za sebe. Pohađao je Osnovnu školu “Đuro Đaković” (kanije OŠ Žitnjak) i Grafičku školu u Zagrebu. Od 1983. do 1995. radi u odjelu za cinkografiju u Vjesniku, gdje se bavi i sitotiskom. Istovremeno, samostalno se bavi bakrotiskom i drvorezom. Od 2003. godine intenzivnije se počinje baviti skulpturom u drvetu, koristeći panjeve različitih stabala. Od 2006. do 2008. godine izrađuje drvene objekte u sklopu vlastitog obrta. Od 2017. godine počinje istraživati artificijelne materijale poput stiropora i ljepila za pločice, te postepeno razvija vlastitu tehniku stvaranja skulptura. Njegove radove moguće je vidjeti u parku skulptura pred njegovim domom u Petruševcu, a zajednička izložba sa Željkom Beljanom, u sklopu programa Dana otvorenih vrata Galerije AŽ 2023., njegova je prva u galerijskom prostoru.

Željko Beljan (Vukovar, 1984.) je diplomirao na Odsjeku za animirani film i nove medije Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu 2021. U svojoj se umjetničkoj praksi fokusira na fenomen ručnog rada i njegovu poziciju u suvremenim umjetničkim praksama, istražujući tekstil i rukotvorne tehnike kao umjetnički medij. Pritom istražuje odnos između ručnog rada i amaterskog, hobističkog bavljenja sportom, stavljajući pritom naglasak na participativnost i uključenost publike u realizaciju radova.

Finalist je nagrade Radoslav Putar za 2023. godinu i alumnus WHW akademije u generaciji 2022. Od 2011. sudjelovao je u znatnom broju skupnih izložbi u Hrvatskoj i regiji, a dosad je ostvario i niz samostalnih: Extra Time (Galerija Ispod, Zagreb, 2023.); Projekt Arkade (MSU, Zagreb, 2023.); Neriješeno (Galerija Šira, Zagreb, 2022.); Gost (Prostor, Split, 2022.; Tratinska 64 – CIMO, Zagreb, 2021.); Tri kornera penal (Nogometni teren OŠ Marijan – Culture hub Croatia, Split, 2022.; Atelijeri Žitnjak, Zagreb, 2022.); Truth is a Forgotten Memory (u suradnji s Rebeccom Merlić, Galerija VN, Zagreb, 2023.; Etnografski muzej, Zagreb, 2022.); Benjamin Beljan: Željko (Garaža Kamba, Zagreb, 2022.); Benjamin (Galerija CEKAO, Zagreb, 2022.); Mit, vez i Vuteks (NMG@Praktika, Split, 2020.; Galerija Karas, Zagreb, 2020.); Cartoon Core (Galerija Siva, Zagreb, 2018.; Inquiry Inc., Osijek, 2016.).

Zajednička izložba Darko i Željko Darka Pondeljaka i Željka Beljana se održava u Galeriji AŽ od 28. listopada do 11. studenoga, u sklopu aktivnosti Dana otvorenih vrata Galerije AŽ 2023: Kruha i igrara, pri žitnjačkim programima Centriranje periferije, Atelijer živi! #6 i Arhiv Žitnjak.

Željko Beljan je bio 6. sudionik rezidencijalnog programa Atelijer živi! tijekom kolovoza 2023., namijenjenog zagrebačkim umjetnicima bez stalnog radnog prostora, te na izložbi predstavlja radove nastale tijekom jednomjesečnog boravka u AŽ; dok je cjelokupni program Dana otvorenih vrata Galerije AŽ ’23: Kruha i igara, čiji je izložba bio, finale dvogodišnjeg istraživačkog, radioničkog i edukacijskog programa Arhiv Žitnjak, u sklopu kojeg je objavljena i knjiga Žitnica umjetnosti na rubu grada, a pojedine radioničke aktivnosti Dana otvorenih vrata Galerije AŽ ’23. je poduprlo Ministarstvo kulture i medija RH putem programa Centriranje periferije ’23., odnosno Zaklada Kultura nova putem programskih aktivnosti Sudjelovanja u kulturi, kao dio krovnog programa AŽ u 2023. godini: Žitnica umjetnosti na rubu Zagreba. Vidimo se na Žitnjaku!

IzložbaRezidencija 28.10. — 11.11.2023.